fbpx

Značenje šljive u srpskoj narodnoj tradiciji

Značenje šljive u srpskoj narodnoj tradiciji

Ako dobra domaćina ko ove godine upita "Kako je rodilo?", odgovor će biti sigurno ovakav: "Pšenica slabo, kukuruz dobro, a šljiva tako i tako". Da ima šta da se jede, da stoka može da se prehrani i da šljivovice bude za slave i proslave.

Da dobro rode, na šljive se meće božićna slama. O Biljnom petku donosi domaćin na njih i magične biljke. A na Svetog Trifuna Rezača ne valja da žene išta iglom rade, "da ne bi crvi jeli šljive".
A u Župču tamo kod Breze, uoči Božića, momci i dečaci idu od bašče do bašče te zavijaju kao vukovi oko šljiva jer tako rod bude bolji.

Sve ove radnje valja ponekad raditi, ali zna se u narodu: kad na Božić padne kiša – rodiće šljiva. Sto posto.

Možda ste primetili, mnoge su šljive posađene po grobovima. Još su iskićene kakvim raznobojnim končićima. Jer, senovito je to drvo. Pogodno da se u granatu krošnju smesti neka duša. A i demon, bogami.

Tako u Gornjoj Resavi "onaj koji je istih godina kao i pokojnik" u povorci nosi okićenu šljivu koja se onda posadi pokojniku baš više glave. A "za one koji su umrli bez sveće" u tačno određene dane, tri puta u godini, raspali se dobra vatra od šljivovine. Umrla deca su se, inače, u nekim krajevima sahranjivala u šljiviku.

I "gde šljiva najbolje napreduje tu je mesto za građenje kuće". Nikakve druge provere ili blagosiljanja, ni od popa ni od vidovitih ljudi, nisu potrebna.

Devojke znaju da im šljiva može sačuvati ruse kose. I to ovako: one dlake što otpadnu vežu se za mladu šljivu. Pa će, jasno, kosa "bolje rasti".

Opet u Resavi stara žena koja sve zna posle venčanja obuče mladoženji očevu, a mladoj majčinu košulju, uzme ih za ruke i dovede do voćnjaka – gde tri puta obilaze sa njima rodno drvo – šljivu. I biće sreće i buljuka dece.

I kada se beba prvi put okupa ona voda se obavezno prospe na rodnu šljivu.
A ako koje dete napadne dugotrajna bolest, žene znaju šta tu valja činiti. Nađu u šljiviku lepu mladu šljivu. Kroz procep prva doda drugoj to dete. Onda ga ona kroz isti procep vrati. A prva počne s detetom glavom bez obzira bežati kući. Bolest ostade na šljivi. Ona se toga ne boji.
Videli ste šljivu dvojanku. E, nju nipošto ne valja jesti. Jedni kažu "da će se sastavljati prsti na nogama". Drugi opet vele da će se rađati sve sami blizanci.
I još nešto: ko u snu bude brao šljive – plakaće!

Podeli ovu vest

13/12/2013 0 comment

Istinski dodir sa prirodom, sa biljkama ili životinjama, igre u šumi i na livadi... Dozvolite deci to neprocenjivo blago doživljaja na selu. Postoji nešto magično kada slušam priče ljudi koji su detinjstvo proveli na selu kod rođaka. Bilo da je to letnji raspust, ili godine provedene "zbog zdravlja", pa sve do ljudi koji su rođeni i odrasli na ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti