Od 19. veka da danas je na području Kopaonika zabeleženo oko 180 vrsta ptica. Stvaran broj broj vrsta koje se mogu sresti na ovom prostoru je sigurno veći i on se procenjuje na oko 210 vrsta. Od do sada zabeleženih vrsta na Kopaoniku je gnezdilo 125 vrsta . Zbog nestanka nekoliko nekadašnjih gnezdarica Kopaonika, broj vrsta koje se danas gnezde ovde se kreće oko 115.
U fauni dominiraju ptice šumskih staništa, otvorenih planinskih staništa i ptice kulturnih predela. Ptice vezane za vodena staništa nisu u većoj meri prisutne na Kopaoniku. Zbog velikog diverziteta , bogatstva faune ptica i zbog prisustva retkih i ugroženih vrsta Kopaonik je još 1997. godine uvršten u spisak međunarodno značajnih područja za ptice (IBA).
Karakteristične gnezdarice šuma Kopaonika su: osičar Pernis apivorus, orao zmijar Circaetus gallicus, uralska sova Strix uralensis, gaćasta kukumavka Aegolius funereus, planinski detlić Dendrocopos leucotos, troprsti detlić Picoides trydactilus, leštarka Bonasa bonasia, mala muharica Ficedula parva, šumski zviždak Phylloscopus sibilatrix, planinska senica Parus montanus.
Visokoplaninske pašnjake i rudine naseljavaju planinska ševa Eremophila alpestris, drozd kamenjar Monticola saxatilis, jarebica kamenjarka Alectoris graeca, planinski popić Prunella collaris. Na stenovitim liticama i u kanjonima reka gnezde se suri orao Aquila chrysaetos, sivi soko Falco peregrinus i buljina Bubo bubo. Predele sa livadama i voćnjacima naseljavaju prdavac Crex crex, ćuk Otus scops, pupavac Upupa epops, rusi svračak Lanius collurio, šumska ševa Lillula arborea, Parus lugubris senica šljivarka, strnadica vinogradarka Emberiza hortulana.
Nekoliko vrsta koje su se nekada redovno gnezdile na Kopaoniku su usled izraženih antropogenih pritisaka prestale da se gnezde u savremenom periodu. To su veliki tetreb Tetrao urogallus, crvenokljuna galica Pyrrocorax pyrrocorax, žutokljuna galica Pyrrocorax graculus, beloglavi sup Gyps flavus, crni lešinar Aegypius monachus, patuljasti orao Hierateus pennatus, puzgavac Trichodroma muraria i zlatovrana Coracias garrulus.
Na teritoriji nacionalnog parka sprovodi se niz mera zastite kako bi se veci broj vrsta zadrzao tu i nastavio normalne životne aktivnosti npr. Postavljanje veštačkih kućica za gnežđenje, usklađivanje drugih aktivnosti u parku sa potrebama zaštite ptica.
