fbpx

Priča o svetski poznatim vinima iz Sremskih Karlovaca

Priča o svetski poznatim vinima iz Sremskih Karlovaca

Zaharije Orfelin, jedan od najučenijih Srba XVIII veka, spominje u svom Iskusnom podrumaru, od godine 1783. da su naša najbolja vina manastirska i nadasve karlovačko, a od karlovačkih da je najčuvenije crno i šiler i da su najbolja u starosti od tro do četiri godine. Jedan od prvih naših stručnih vinogradarskih pisaca, Prokopije Bolić, piče u svome Sovršenom vinodjelcu, od godine 1816. da na brdima karlovačkim "vesma izredno i jako vino rađa, a i suškovo vino, kada su godine k tomu, vesma izredno praviti se može". Rečju, sremska vina imaju dugu i slavnu istoriju, a karlovačko vino je poznato i priznato u svetu iz davnine.

Pa i u našoj starijoj književnosti ostavilo je karlovačko vino svoga traga. Još otac naše književnosti, Dositej Obradović, visoko je cenio karlovačko vino, primajući ga na poklon od više karlovačkih građana. U pismu Konstantinu Stojšiću, iz godine 1806. on ište "ni više ni manje od njegove ljubavi, nego samo jedan akov lepa, njim načinjena bermeta", a u pismu od 1807. zahvaljuje Dositej Stefanu Gavriloviću, živopiscu karlovačkom, za "svu onoliku silu vina" što su mu ga iz Karlovaca poslali na poklon; u pismu pak od godine 1808. piše Dositej istom Kosti Stojšiću kako je "od njegove ljubavi i dobrote zaiskao tri buteljke" vina a dobio je tri puta tri, na svoje veliko "uveselenije". Zna se i za Vuka Karadžića da nije prezirao karlovačku šljivovicu i kad je jedared u Karlovcima poljubio dete jednog građanina, priča se, da je dete tri dana mirisalo na najbolju šljivovicu… Kako je Branko Radičević voleo karlovačke vinograde, berbu, vino i veselje, poznato je svakome iz njegovih pesama. Brankov drug Bogoboj Atanacković piše, u svome romanu Dva idola, o jednom društvu Sremaca koji su godine 1848. sedeli u Karlovačkoj pivari i pilo "dobro karlovačko vino", sve "holbu" za "holbom", dogod u njemu niisu svu svoju muku utopili, a kada se u to društvo umešao i jedan ojađani Bačvanin popio je odmah pola ćupa na dušek, jer "vino, jo vino je jedno koje ima o njemu sažaljenja ."… Prerano umrli Kosta Ruvarac priča o svome Karlovačkom đaku, kako su se đaci skupili u nekoj teskobnoj sobici a na stolu im "čutura u sred venca majušnih čašica", pa kad se naigraju kola "ide svako svojoj dragoj (čašici) u ono kolo oko čuture, da joj uz onaj najdivniji svatovac "mnogaja ljeta" u jednom poljubcu posisaju svu slast sa rumenih usana", i tako sve dotle, "dok se celo srce ne pretvori u milost"… Nema sumnje, da su i ti đaci mnogo raširili glas karlovačkog vina na sve četiri strane Srpstva! U jednom pismu Jovanu Maksimoviću Jovan Jovanović Zmaj piše: "hvala Vam što ste mi utrli puta do karlovačkih podruma ili laguma. A ja ću se za dalje direkte obratiti na Paju Markovića (Adamova) jer i on valjda zna šta je žeđ"… U podlisicima Politike pisao je Milan Budisavljević, još posle rata, pohvale karlovačkim podrumima i bermetu…

Naročiti glas među svim sremskim vinima stekla su karlovačka vina pravljena os suvog grožđa (suška), naročito crnog; od toga grožđa pravio se čuveni karlovački "ausbruh" (samotok) "ciparsko vino", "bermet kapljaš" (Tropfwermut) i "pelenaš", običan bermet. Ova slatka vina bila su vrlo jaka, vanredno slatka i aromatična, te su ih mnogi poštovaoci vina merili sa najboljim španskim i grčkim vinima. Proizvodnja vina od suška bila je, međutim, vrlo spora i komplikovana, te stoga i skupa. Jaša Ignjatović priča u Večitom mladoženji kako je "kupec" Sofronije Kirić prodao u Poljskoj, za vreme "Bunipartinih ratova", akov "auspruha" (i to Sentandrejskog!) za 600 forinti!

 

(Karlovci, 1930)Dr.Stevan Simeonović-Čokić

Podeli ovu vest

18/03/2017 0 comment

Banatsko naselje Vojvoda Stepa počelo je da se formira pre 90 godina kao deo velikog procesa kolonizacije kojeg je novostvorena država posle Prvog svetskog rata vodila na svim onim prostorima koji su za nju bili nesigurni i u skladu sa svojim državnim ciljevima, radi promene etničkih odnosa i zaštite nesigurnih i poroznih granica. U ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti