fbpx

Nušić o kafanama starog Beograda: Centri u kojima se kretao život

Nušić o kafanama starog  Beograda: Centri u kojima se kretao život

 Beogradske kafane su  bile  srce društvenog života prestonice. Branislav Nušić zapisao je o njima:

"Što se više razvijala nova prestonica, kafane su sve više i više postajale centri u kojima se kretao život. Tu su se sastajali ljudi radi sporazuma; tu su zakazivali sastanke radi posla, tu su se čak i advokati konsultirali sa klijentelom, tu se zakazivao sastanak između provodadžije i devojačkog oca, tu je dužnik potpisivao menicu, ortak ugovor, tužilac punomoćje i, gotovo svi javni akti, izuzimajući testamenta, obavljali su se u kafani. Tu su društva držala sastanke; tu su političari sklapali zavere i konspiracije, tu je često i bolesnik potražio doktora da ga pripita za savet."

beograd stara kafana naslovna

Kafane su imena dobijale spontano. Na mestu čuvene skadarlijske kafane Tri šešira ranije je postojala fabrika za izradu šešira. Na zgradi se nalazilo ime firme i tri šešira izrezana od lima, koja su tu ostala i pošto je fabrika prestala da radi, a na njenom mestu se otvorila kafana. Prirodno, Beograđani su je nazvali Tri šešira. Zlatna rupa je dobila ime jer se nalazila u blizini rupe na Vračaru koja je u vreme dinastičkih progona služila kao zatvor za političke protivnike. Mnoge kafane su dobile imena po mestu gde su se nalazile: Ladno kupatilo, Astronomska kula, Čubura, Narodna skupština... Druge su krštene po gostima koji su u nju svraćali: Tesač, Ratar, Tri kovača, Devet kočijaša... Posle 1848, u Beogradu je sve više Srba iz prečanskih krajeva koji donose nova imena: Ruski car, Grčka kraljica, Srpska kruna. Početkom 20. veka u Beogradu je na svakih 50 stanovnika postojala po jedna kafana.

kolarac 1938

Poneki sačuvan oronuli zid neke stare beogradske kafane ćutljivo čuva mnoge priče. Na kariranom stolnjaku u Dardanelima Vojislav Ilić je za jednu banku uredniku dečijeg lista napisao svetosavsku pesmu "Ko udara tako pozno?". Đura Jakšić je dug u kafani Kod kočijaša platio tako što je gazdi nacrtao devet nemačkih radnika koje je video kroz prozor kafane. Ponosni gazda je sliku okačio na zid, a kafana je ubrzo postala poznata kao Devet Švaba. Janko Veselinovć je pričao da mu je kafana spasila život. Jednom prilikom, uz čašicu i razgovor, ostao je za kafanskim stolom duboko u noć. Kada je konačno stigao kući, video je da je pukla trula greda iznad njegovog kreveta, a tavanica se srušila u, na sreću, praznu postelju.

 

Podeli ovu vest

14/12/2015 0 comment

Pastirska frula kao da je nestala iz muzičke tradicije srpskih seljaka. Seljaci, jednom nogom u selu, drugom u gradu, postiđeni i preplašeni svojim atavizmom (koji je tadašnja „samoupravna vlast” proglasila i primitivizmom), odrekli su se instrumenta koji ih je svojim intimnim i prepletavim zvukom mogao podsetiti na selo: roditelje, ovce, brda ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti