fbpx

Zadužbina Kralja Milutina u Svetoj zemlji

Zadužbina Kralja Milutina u Svetoj zemlji

Jerusalim, mesto susreta neba i zemlje, sećanje i pamćenje svega što se zbilo i što se ugradilo u temelje poimanja Starog i Novog zaveta, posebno u učenje hrišćanskog sveta, kod Srba je tokom  vekova duhovnih dodira predmet uzvišenog kulta.

Kralj Milutin je 1312/13. godine podigao manastir Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila, unutar zidina Jerusalima, blizu crkve Svetog Groba i Grčke patrijaršije, a, kako stoji u Povelji cara Dušana iz 1350. godine, Stefan Dečanski, „sveti kralj Uroš Stefan", hram je ukrasio, utvrdio i darivao.

U manastiru su se nalazila trpezarija, bolnica, riznica i „divna biblioteka" sa grčkim, latinskim i slovenskim rukopisima i štampanim knjigama. Sve je razneto. Neke od rukopisnih knjiga nalaze se u bibliotekama Kijevske duhovne akademije, Moskve, Sankt Peterburga, Vatikana, manastira Svete Katarine i Pravoslavne grčke patrijaršije u Jerusalimu, gde je  pronađen iluminirani rukopisni „Poklonik" „smernog Gavrila Tadića" iz 1662. godine. Svoja poklonička putovanja u Svetu zemlju, mnogi crkveni velikodostojnici patrijarsi i monasi, ali i pobožni građani iz svih srpskih zemalja, opisali su u svojim „Dnevnicima", navodeći utiske i neobična saznanja i predanja koja su usput čuli i videli – dočaravajući atmosferu Levanta i dodir hrišćanskog i muslimanskog sveta.

Ovu srpsku svetinju u Jerusalimu darovali su potonji srpski vladari - kralj Stefan Dečanski i car Dušan, a za Dušanove vladavine prvi srpski patrijarh Joanikije podigao je u Palestini dve crkve - Svetog Ilije na Karmelskoj gori i Svetog Nikole na Tavorskoj gori.

Da bi, međutim, srpski manastir u Jerusalimu mogao da očuva samostalnost, morao je imati prihode. Uklešten između jerusalimskih zidina i drugih manastirskih kompleksa, nije imao obradivih površina, niti metoha, pa je Milutinovoj zadužbini car Dušan obezbedio stalan dohodak. Manastiru u Jerusalimu je darovan sav prihod od crkve zSvetog Nikole na ostrvu Vranjini u Skadarskom jezeru sa svim njenim metosima, a svečanom Poveljom, izdatom 1350, manastir je dobijao i 500 mletačkih perpera godišnje, koje su Dubrovčani davali za ustupanje Stona i Pelješca. Od tog vremena u Dubrovnik su redovno dolazili jerusalimski kaluđeri, koji su škrtim i preterano pedantnim Dubrovčanima morali svaki put da donesu punomoćje srpskog vladara i dokaz da su zaista sabraća srpskog manastira u Jerusalimu.

Manastir Svetih Arhanđela je primao ove prihode do 1501, kada je ovaj dohodak prešao na Hilandar i Sveti Pavle, manastire na Svetoj Gori. Iako je već tokom 15. veka srpska država propadala pred naletom Turaka, Dubrovačka republika je poštovala zaveštanje srpskih vladara isplaćujući ugovoreni iznos Svetogorcima sve do 19. veka. Srpski manastir u Jerusalimu se održao, čak je 1504. bio obnovljen, a srpski kaluđeri preuzeli su upravu i nad Lavrom Svetog Save Osvećenog, koju su držali tokom celog 16. i prvih decenija 17. veka.

U prvoj polovini 17. veka upadi beduinskih plemena učinili su svoje. Manastir je opljačkan, stradalo je njegovo celokupno bratstvo i on je zapusteo. Nekadašnji srpski manastir, danas vlasništvo jerusalimske grčke patrijaršije, nalazi se unutar gradskih zidina, u severozapadnom delu Jerusalima (u ulici St. Francisko br. 9), nedaleko od crkve Svetog groba, glavnog stecišta hrišćanskih hadžija.

Među slavnim srpskim poklonicima, ovu crkvu su kasnije pohodili i patrijarh Arsenije Treći Čarnojević (1683), beogradski mitropolit Mihailo (1883), patrijarh German (1959), patrijarh Pavle (1994), a otac Grigorije, rodom iz Osečine kod Valjeva, sabrat grčkog manastira Svetog Đorđa u Judejskoj pustinji, i danas, svakog Savindana, u nekadašnjoj Milutinovoj zadužbini, odsluži liturgiju na srpskom jeziku.

Podeli ovu vest

03/01/2016 0 comment

Pravoslavni praznik očeva Oci  - pada u nedelju pred Božić.Sa ocima se zaokružuje, odnosno završava ciklus radosnih porodičnih predbožićnih praznika koji su počeli s Detinjcima. Ritualne radnje vezivanja i odvezivanja iste su kao kod Detinjaca i Materica.Jedina je razlika što se zavezani otac brže odreši,jer nikom nije potreban vezani ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti