fbpx

Nedelja - poseban dan u sedmici

Nedelja - poseban dan u sedmici

Nedelja se u narodu zamišlja kao duševna ili blaga svetica koju treba svetkovati tako što se oblači svečano odelo I odlazi u crkvu. U našim krajevima postoje crkve posvećene Svetoj Nedelji.

U nedelju se ne radi ništa. Krojači,abadžije,obućari,tkači,opančari,kapadžije posebno paze da ne uhvate igle ili šila u ruku jer se misli da svaki ubod u tkaninu ili kožu nanosi teške ubode samoj svetici. Nedeljom se radi na mobama koje se završavaju proslavom svetice;rade se samo poslovi iz sevapa ili neke nevolje.

Devojkama je dozvoljeno da vezu,heklaju,štrikaju i šiju,jer one to rade za dobro kuće:svekrvinu,roditeljsku i svoju.

Poznat je primer iz narodne pesme u kojoj Kraljević Marko „u Svetu Nedelju" krene u lov,pa ga zmija zaskoči i krene da davi što skrnavi dan velike mučenice;ili događaj opisan u narodnoj priči u kojoj neki seljak krene u šumu po drva baš u nedelju i taman što zamahne sekirom,kad izniknu Sveti Pantelija i povika:

Udri gromom gromovit Ilija
Udri ognjem Ognjena Marija,
a ja vetrom Sveti Pantelija.

Istog momenta nebo se smutilo,nastade vihor koji zahvati nesrećnika,sevnuše munje,udariše gromovi i držaše ga tako tri dana i tri noći. Ova priča jasno kazuje koliko naš narod ceni Nedelju,jer kažnjava najomiljenijeg srpskog junaka Kraljević Marka,a nesrećnog seljaka kažnjavaju Sveti Ilija i Sveti Pantelija.

Pripovetka „Redak zver" Milovana Glišića govori na šaljiv način o nesretnom Radošu,lovcu iz sela Nemenikuće,koji je,i pored upozorenja da ne ide u Svetu Nedelju u lov,otišao i loše se proveo.Koliko je značajna Sveta Nedelja kazuju i stihovi koje je još 1898. u Sokobanji zabeležio čuveni srpski etnolog i potonji akademik Tihomir Đorđević,a u kojima se govori o gresima koji se mogu učiniti za života i gde se pominje nedavanje kumu na krštenju darova,odnosno da kum ne uzvraća darove:

Zaspala Sveta nedelja,
Svetom Petru na krilu
Sveti je Petar budiše
Digni se Sveta Nedeljo
Sve duše u raj odoše,
Tri duše u raj ne idu...

Svaka nedelja po mladom mesecu zove se mlada nedelja. U narodu se zamišlja kao žena u belim haljinama.Obično se sreće na raskrsnicama ili gde sedi na plotu. Veruje se da ovog dana bolesnici najlakše ozdrave ako se okupaju u izvoru ili popiju vodu sa neke lekovite česme i pomole se Bogorodici.Ako neko hoće da mu tek dovedena domaća životinja-pas,mačka i dr.-ostane i ne beži,treba na Mladu nedelju da je uzme i po tri puta glavom i nogom povuče po ognjištu ili peći.

Pravoslavna crkva je posvetila,pre svega ovaj dan Vaskrsenju Hristovom.U srpskom narodnom kalendaru javljaju se svečane sedmice,obično uoči velikih praznika kao što su Badnja nedelja,Bezimena nedelja,Bela ili Zagonetna nedelja,Velika nedelja,Vodena nedelja,Gladna nedelja,Zadušna nedelja,Kratka nedelja,Krstopusna nedelja,Osovita nedelja,Pasja nedelja,Rusna nedelja,Sebična nedelja,Siropusna ili Sirna nedelja,Hroma nedelja,Cetna nedelja ,Čista nedelja.

Svaka nedelja je blagi dan i tako navedena u narodnom kalendaru. Pravoslavna crkva smatra da je nedelja najveći praznik i da je njeno praznovanje zapovedio sam Bog u zapovestima koje je predao ljudima rekavši u Starom zavetu: „Šest dana radi i posvršavaj sve svoje poslove,a sedmi dan posveti Gospodu Bogu svome."

Nedelja je dan kad je Hristos vaskrsao,a Vaskrs je praznik nad praznicima,najznačajniji događaj u hrišćanstvu.Da Hristos nije vaskrsao,ne bi bilo hrišćanstva,odnosno kako je u Svetim knjigama zapisano: „Da nema vaskrsenja,uzalud bi bila propoved naša,uzalud bi bila vera naša".

Zato je nedelja ponovljeni praznik Vaskrsa i spada u najveće hrišćanske praznike.

Autor: Dragomir Antonić,etnolog

Podeli ovu vest

28/02/2018 0 comment

Za med manastira Lelić mnogi tvrde da je najukusniji u Srbiji. U ovoj zadužbini vladike Nikolaja Velimirovića, nedaleko od Valjeva, koju godišnje poseti do 100.000 vernika i turista, na teglama sa medom vidno je istaknuto: „Proizvod pčela u saradnji sa manastirom Lelić“, što svedoči o posebnoj brizi monaha prema ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti