fbpx

Sjenički ćilim, lepota šara pešterskog kraja

Sjenički ćilim, lepota šara pešterskog kraja

Sjeničko-peštersko ćilimarstvo je veština izrade ćilima karakteristična za prostor jugozapadne Srbije, odnosno opštine Sjenicu, Tutin, Prijepolje, Novu Varoš, Priboj i Novi Pazar. Osnovni proizvod ove delatnosti je dvobojni, ili višebojni ćilim, napravljen u jednom komadu, sa dva jednaka lica i čitavom površinom ukrašen beskonačnim motivima pruga. To je ćilim tipa šarenice, lokalno nazvan ćilimača, koja prethodi ornamentalno složenijem ćilimu. Dobija se tehnikom pretkivanja, odnosno kombinacijom ove sa tehnikom klečanja, dok se ćilim dekorisan šarama – balucima, dobija prvenstveno tehnikom klečanja. Kao osnovna sirovina za izradu ćilima koristi se vuna autohtone rase ovce ‒ pramenke. Smatra se da najbolju vunu daju ovce sa planinskih ispaša, što je osobito uticalo na razvoj ćilimarstva u ovoj oblasti.

Ćilimarska radinost sjeničko-pešterskog kraja odvijala se na dva načina. U početku je tkanje bilo deo kućne radinosti, a tkalja osnovni proizvođač i kreator dekoracije. Tkanje je obavljano na horizontalnom razboju, pa su tkanine sastavljane iz više delova. U ovoj fazi ćilimi se proizvode za sopstvene potrebe I bližu okolinu.

Početkom 20. veka nastupa novi stadijum ćilimarske radinosti, kada tkanje postaje zanatska delatnost, koja se odvija pod snažnim uticajem ćilimarskih škola, tkaonica, preduzeća. Ćilimi se proizvode po utvrđenim mustrama inspirisanim domaćim i stranim ćilimarstvom. Tada se u Ćilimarskoj školi u Sjenici pojavljuje vertikalni razboj, koji ubrzo ulazi i u kućnu upotrebu, te ćilimi postaju jednodelni.

Devedestih godina 20. veka bilo je moguće videti kako u letnjim mesecima devojke i žene tkaju ćilime u svojim dvorištima, na razbojima prislonjenim o zidove kuća ili neko stablo. U to vreme sjenički kraj je bio jedan od retkih u Srbiju u kome je ćilimarstvo bilo na zavidnom nivou u pogledu organizovanosti proizvodnje, kao i količine i kvaliteta izrade ćilima. To je nesumljivo imalo pozitivnog uticaja na održavanje kontinuiteta ćilimarske delatnosti ovog kraja, s obzirom da se veština tkanja sjeničko-pešterskih ćilima očuvala do danas, kao deo kućne radinosti i kao deo aktivnosti organizovanih od strane tkačkih udruženja.

Podeli ovu vest

23/05/2013 0 comment

Najznačajniji domaći pozorišni festival - Sterijino pozorje, tokom koga će publika moći da vidi 11 od odabranih 12 predstava, biće održan u Novom Sadu od 25. maja do 3. juna, a otvoriće ga "najveći srpski znalac u svetu", reditelj Emir Kusutrica, najavili su u četvrtak organizatori. Prva predstava na repertoaru 58. Pozorja biće mjuzikl "Zona ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti