fbpx

Originalni rukopis Bojićeve pesme bola,prkosa i hrabrosti srpske vojske

Originalni rukopis Bojićeve pesme bola,prkosa i hrabrosti srpske vojske

Rukopis antologijske pesme Milutina Bojića za koji se strahovalo da je izgubljen prvi će put posle više decenija biti izložen 16. maja u Biblioteci „Milutin Bojić".

U Noći muzeja prostor i dvorište Biblioteke „Milutin Bojić" ispuniće postavka „Blago knjiga koje je sačuvano od kontejnera", u okviru koje će i prvi put posle više decenija biti izložen rukopis „Plave grobnice".

- Sređujući sefove biblioteke, pre oko godinu dana, u neobeleženoj fascikli pronašli smo rukopis „Plave grobnice" za koji se strahovalo da je izgubljen. Hartiju u načetom stanju predali smo stručnjacima Narodne biblioteke Srbije da obave restauraciju i zaštite ovu neprocenjivu građu -  izjavio je  Jovica Krtinić, direktor Biblioteke „Milutin Bojić".

Milutin Bojić rođen je u Beogradu 19. maja 1892. godine u zanatlijskoj porodici (otac Jovan bio je obućar). U svet pesništva ušao je već u svojoj petnaestoj godini objavljujući pesme, kratke kritike i studije u školskim listovima, ali i u „Dnevnom listu" Jovana Skerlića i Milana Grola. Bojić je bio njihov najmlađi saradnik i nije smeo da se potpisuje svojim imenom dok ne položi maturski ispit. Pored „Dnevnog lista" pisao je i za „Delo", „Venac", „Pijemont" i „Srpski književni glasnik".

Osim kroz pesme, Bojićev talenat sinuo je i u dramskoj formi. U Narodnom pozorištu je 10. oktobra 1913. odigran njegov komad u stihovima „Kraljeva jesen", a neposredno za njim i drama „Gospođa Olga", koja se danas ponovo igra u režiji Gorčina Stojanovića.

Prva Bojićeva pesnička zbirka objavljena je u Beogradu početkom 1914, a sadržavala je 48 pesama. Naišla je na odličan prijem kod čitalaca i kritike. Po izbijanju rata, Bojić se sa porodicom seli u Niš gde 1915. objavljuje poemu „Kain" u tri dela (rukopis može da se pročita u digitalnoj bibiloteci), čiji kompletan tiraž je zaplenila i uništila bugarska vojska.

Odstupajući sa srpskom vojskom, Bojić dolazi na Krf gde nastavlja da stvara. Tu 1916. godine nastaje „Uroševa ženidba", a pesnik neumorno piše sonete, pesme. Kruna tog stvaralaštva je zbirka „Pesme bola i ponosa" , objavljena u Solunu krajem juna 1917. godine. U toj zbirci je i antologijska pesma „Plava grobnica".

Podeli ovu vest

24/11/2015 0 comment

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog – Mratindan. Sveti mučenik Stefan Dečanski je kralj srpski ,sin je kralja Milutina i otac cara Dušana.Naredbom neobaveštenog oca bio je oslepljen,a po naređenju lakomislenog sina, 1336. Udavljen. Pet godina je proveo kao sužanj u carigradskom manastiru. Kad se navrši ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti