fbpx

Ruski emigranti u Beogradu - neizmeran doprinos umetnosti,arhitekturi,kulturi

Ruski emigranti u Beogradu - neizmeran doprinos umetnosti,arhitekturi,kulturi

Početkom prošlog veka, propast ruske carevine je prinudila mnoge gubitnike građanskog rata da u pravoslavnom Beogradu potraže spas. Srbi su ih srdačno dočekali i primili u svoje redove. Odužili su se na najbolji mogući način - izuzetnim doprinosom razvoju grada i države.

Na primer, Jakov Hličtijev (1886-1963), profesor beogradskog Građevinskog fakulteta, prvi predsednik Jugoslovenskog društva za mehaniku, član SANU. Ispisao je niz naučnih radova iz teorije elastičnosti i teorije brodske konstrukcije. NJegov zemljak Nikolaj Saltikov (1872-1961), matematičar, profesor Univerziteta u Kijevu i Harkovu, a od 1919. godine, u Beogradu, napisao je oko 200 naučnih radova iz oblasti matematike, posebno parcijalnih diferencijalnih jednačina. Arhitekta Viktor Lukomski ostavio je mnoga zdanja kojima se Beograd i danas ponosi. Utočište u našoj prestonici našao je i belogardejski general P. NB. Vrangel (1878-1928), koji je prebegao sa Krima 1920. godine.

Projektant Roman Verhovojskoj je izgradio Ivarsku kapelu na Novom groblju. Godine 1929. osveštali su je patrijarh Varnava i ruski mitropolit Antonije Hrapovicki. Kapela u ruskom ampir stilu, je kopija istoimene koja se nalazila na Crvenom trgu u Moskvi.

ruska crkva bgd Ruska crkva Svete Trojice, podignuta je 1925. godine, po nacrtu arhitekte Valerija Staševskog. Nalazi se iza crkve Svetog Marka, kao skromna kapela sa dekorativnim elementima ruske crkvene arhitekture. U temelje crkve je položen grumen ruske zemlje.

Zbog brojnosti Rusa u Beogradu, u sklopu Novog groblja 1926. godine, sagrađeno je Rusko groblje, na kojem se do danas sahranjuju emigranti i njihovi potomci. Tu počivaju mnogi "ruski Beograđani", koji su mesto našli i u istoriji prestonice: profesor Georgije Taranovski, hirurg Aleksandar Ignjatovski, pevačica Olga Jančevecka, "naši" akademici Vladimir Farmakovski, Fedor Tarovski i mnogi drugi. Spomen-kosturnica ruskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu podignuta je 1935. godine.

Neizmeran je doprinos ruske emigracije srpskoj kulturi i umetnosti, posebno muzičkoj. Istorija Beogradskog baleta počela je da se ispisuje 1923. godine. Na sceni Narodnog pozorišta izvedeni su fragmenti baleta "Ščelkunčik", Petra Iljiča Čajkovskog i "Šeherezada", Nikolaja Rimskog Korsakova (1923). Temelj beogradskog baleta postavili su ruski emigranti: Klaudija Isačenko, nastavnik baleta u Glumačko-baletskoj školi (osnovana 1921) i Jelena Poljakova, prvi šef Baleta i nastavnik. Solista proslavljenog Boljšoj teatra, Margarita Froman, doprinela je ulogom koreografa i pedagoga.

Čak su i najmlađi ruski emigranti doneli nešto novo vršnjacima u Srbiji. Naime, u svojoj osnovnoj školi i gimnaziji "Car Nikolaj" (osn. 1920), smeštenoj u zgradi Treće muške gimnazije, smislili su "stoni fudbal" u kojem su igrači bili metalni novčići oblepljeni kartonom, a lopta malo sedefasto dugme. Ruski gimnazjalac Grigorij Gagarin, inače mladi knez, osnovao je prvu srpsku ligu. Zabava se brzo proširila Beogradom, organizovani su turniri, dok danas, u 21. veku, jedan veb-sajt prati domaće i međunarodne utakmice beogradskih ljubitelja stonog fudbala.

U grupi ruskih emigranata se obreo i Mihailo Maksimović, rođen 4. juna 1896. godine u Adamovsku u Harkovskoj guberniji. Bio je iz srpske porodice koja je vek i po ranije pred Turcima izbegla iz Srbije u Rusiju. Maksimović je u Beogradu diplomirao teologiju i zamonašio se u Miljkovom manastiru kod Svilajnca kao Jovan. Sveštenički poziv i životni vek, okončao je 1966. godine, kao vladika u dalekim prekookeanskim gradovima. Pre 13 godina, nekadašnjeg beogradskog studenta ruska crkva je upisala u red svetaca, kao Svetog Jovana šangajskog.

Podeli ovu vest

19/09/2014 0 comment

Iako se čini da je nestala, Srbija je danas,  najveći proizvođač dunje u Evropi, jer gotovo svako domaćinstvo ima dva-tri stabla. Naše autohtone sorte su leskovačka dunja okruglih plodova i dobrog kvaliteta, dok je dunjac zapravo vranjska dunja. Zbog oprašivanja sade se zajedno, u toplijem području to jest u vinogradarskoj zoni. ...

09/11/2025 0 comment

Manastir Šišatovac, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, smešten na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru reke Remete. 1520. osnovao ga je žički ...

09/11/2025 0 comment

Srpska ramonda je biljka koja raste Srbiji, uglavnom na istoku i jugoistoku, kao i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na ...

09/09/2025 0 comment

Svetski tamburaški festival “Tamburica fest, održava se u centru Novog Sada od 11. do 14. septembra Tamburica fest poseduje jedinstvenu koncepciju ...

09/11/2025 0 comment

Kolo kao oblik narodnog plesa je široko rasprostranjeno kod srpskog naroda, u svim krajevima gde naš narod živi.Oblici kola i tipovi kola kod Srba u ...

O Portalu

Portal koji promoviše Srbiju i njene vrednosti. Sve na jednom mestu, priča o Srbiji koju volimo, njenoj tradiciji, lepotama, ljudima i događajima.

Najnovije vesti